Agrar treba pokrenuti s mrtve točke

aco knezevicMeđu rijetkim gospodarskim subjektima koji danas egzistiraju na području grada Obrovca nalazi se i Poljoprivredna zadruga Žegar kao nositelj aktivnosti na području poljoprivrede i stočarstva. Suočena s brojnim problemima PZ Žegar nastoji pokrenuti situaciju s mrtve točke kada je riječ o poljoprivredi i stočarstvu, nekad davno, osnovnim i gotovo isključivim djelatnostima žitelja obrovačkoga kraja. Sasvim je sigurno da potencijali postoje a da bi ih se iskoristilo makar u onoj mjeri u kojoj su kroz povijest korišteni potrebna su i sredstva te kvalitetni kadrovski potencijal.
Za prvog čovjeka PZ Žegar odgovorni u Gradskoj upravi angažirali su čovjeka koji sasvim sigurno posjeduje veliku energiju i znanje ali i ogromno iskustvo u području agroekonomije, gospodina Aleksandra Kneževića.
Gospodin Knežević je završio Fakultet poljoprivrednih znanosti u Zagrebu – smjer agroekonomski i time stekao zvanje Diplomiranog inženjera poljoprivredne ekonomije. Svoju poslovnu karijeru započeo je 1989. godine u tada poznatoj kompaniji Plodine d.d. Zadar kao komercijalist za voće i povrće da bi 2000-te godine postao i direktor Društva. Pored toga, do dolaska u PZ Žegar, gospodin Knežević je obavljao dužnost direktora Agrozadar d.o.o. te bio upravitelj PZ Plodine – Baštica, da bi 2005. godine postao Voditelj prvog Interšpar centra u Hrvatskoj. U 5 godina upravljanja ovaj Interšpar centar proglašen je najboljim Interšapovim centrom u Europi kao najbolji po ukupnom prometu i prometu po jedinici prodajne površine te najbolji market po inventurnoj razlici. Nedvojbeno se radi o čovjeku koji uz niz drugih pretpostavki može puno toga pokrenuti i kvalitetno razviti PZ Žegar. Vrlo je zanimljivo čuti njegova razmišljanja na temu agrara u Obrovačkom kraju.

Kako je Aleksandar Knežević dospio do PZ Žegar ?

Moj dolazak u Obrovac i ovaj kraj dogodio se zbog moje odluke, početkom 2013. godine, da se počnem baviti poljoprivredom kao samostalni poduzetnik. Između ostalog, odlučio sam se za neke parcele u Bilišanima gdje sam počeo proizvoditi češnjak. Boraveći u Obrovcu ostvario sam kontakt s gospodinom Stankom Mijićem, gradskim Dogradonačelnikom, i tako je sve krenulo. Tako sam krajem 2013. preuzeo vođenje PZ Žegar.

Kakve potencijale Obrovački kraj posjeduje u agraru ?

U ovom trenutku najviše se bavimo Žegarskim poljem. Okrupnjavanjem proizvodnih parcela, proizvodnjom kupusa i ostalog povrća. Nastojimo pokrenuti primarnu proizvodnju. Proizvodnjom kupusa pokušat ćemo vratiti Žegarski kupus kao najpoznatiji brend ovoga kraja. U proizvodnji kupusa Žegarsko polje ima velike i kvalitetne kapacitete.
PZ Žegar je bio jedan od inicijatora dovođenja destilerije za smilje i ostala ljekovita i aromatična bilja u ovaj kraj. Podatak da takva proizvodnja izravno zapošljava 40-ak radnika a neizravno ( berači ) daleko više, kazuje da se dio komparativnih prednosti ovog kraja počinje koristiti.
Međutim, potencijali su puno veći i raznovrsniji. Ovaj kraj je povijesno vezan uz stočarstvo ( kozarstvo i ovčarstvo). Današnji stočni fond je gotovo zanemariv u odnosu na predratni. Zaista će biti teško vratiti se na predratne brojke, no PZ Žegar će svakako nastojati da se stvore povoljniji uvjeti za stočarstvo i povećanje stočnog fonda.

Kakvo ste stanje zatekli u PZ Žegar ?

Do mog dolaska zadruga se nije bavila zemljoradnjom već samo stočarstvom. Za određeni broj proizvođača osigurani su krediti za stočarstvo. Jako dobro „zamišljeni“ krediti povratom su mogli osigurati značajnije povećanje stočnog fonda. No kako korisnici nisu uredno odrađivali svoje obveze krediti su postali kontraproduktivni i problem kako zadruzi, tako i proizvođačima.
Zatečeno financijsko stanje je dosta loše i opterećujuće je za normalan rad. Zadruga je bila u određenim dubiozama koje je teško riješiti u kratkom vremenu.

Što ste do sada poduzeli ?

Izuzetnim naporima i uz pomoć grada malo smo popravili financijsku situaciju.
Uzeli smo u najam par hektara zemljišta i pokrenuli proizvodnju kupusa. Proizveli smo sadni materijal za kupus a ubuduće ćemo proizvoditi sadni materijal i za direktnu prodaju. Nastavljamo razgovore o okrupnjavaju zemljišta .
Kako bi povratili povjerenje stanovništva u poljoprivrednu proizvodnju bili smo kvalitetan suport u dovođenje destilerije na ovo područje.
Sudjelujemo u projektu Zadarske,Splitske i Šibenske županije o zaštiti ovce Pramenke na području od Senja do Dubrovnika teu projektu zaštite Bukovačke jaretine.
Upravo smo pred realizacijom projekta povećanja stočnog fonda na području Bukovice.
Projekt otvaranja poljoprivredne apoteke u Obrovcu ( upravo je u tijeku ) jest jedan od načina kako pomoći stanovništvu ovog kraja da održi i unaprijedi svoju proizvodnju.
Odradili smo Anketu o pročišćavanju i navodnjavanju Žegarskog polja. Anketa je bila preduvjet za izradu Studije, a sama Studija za izvršenje radova. Čišćenje i navodnjavanje polja koje se očekuje ove godine značajna je investicija koju bi zajednički odradile Hrvatske vode i Zadarska županija. Ovo bi svakako bila jedna od najvažnijih pretpostavki za značajniju proizvodnju u Žegarskom polju. Vrijednost Studije zajedno sa radovima koji bi se trebali izvesti iznosi cca. 800.000,00 kuna.

Što Vam nedostaje za brži bolji razvoj Zadruge ?

Da bi se Zadruga bolje razvijala odnosno da bi mogla biti nositelj razvoja Agrara na ovom području trebala bi joj kvalitetna obrtna sredstava. Kako bi mogli računati na ista moramo osigurati stručne kadrove sposobne za izradu projekata i aplikacije istih prema bankama i EU-fondovima.
S obzirom na komparativne prednosti ovog kraja Zadruga bi trebala i morala biti nosilac razvoja poljoprivrede. Smatram da bi uz grad koji zaista ( u okvirima svojih mogućnosti ) pomaže Zadrugu to isto mogli i svi ostali kojima je razvoj ovog kraja od koristi.