Korlat Dušan prvi donio službeni pečat RH u Obrovac

korlat dusanPRAVA NA POPRAVNOM

Vladimir MATIJANIĆ
8. prosinca, 2005.

Dušan Korlat godinama je bio v. d. predsjednika Općinskog suda u Obrovcu, iako mu vlast nije dopuštala da radi, niti mu je isplaćivana plaća. Sud mu je tek nedavno isplatio dio potraživanja, a glavna nada da će ipak doći do potpune odštete je pismo državne tajnice koja ga je obavijestila da je s njegovim slučajem upoznat Ivo Sanader.

Jedna od zadnjih nada Dušana Korlata da će konačno od hrvatske države dobiti što mu pripada jest kratko pismo Biance Matković, predstojnice Ureda hrvatskog premijera i državne tajnice, u kojemu stoji “predsjednik Vlade RH, dr. sc. Ivo Sanader pročitao je Vaše pismo, koje smo po njegovu nalogu proslijedili ministrici pravosuđa, gospođi Škare Ožbolt. Vlada RH zalaže se za pravedan i djelotvoran rad sudova te smo uvjereni da će nadležne državne institucije učiniti sve za zadovoljavajuće rješenje Vaših problema sukladno raspoloživim zakonskim ovlastima”.

Dušan Korlat, predratni predsjednik suda u Obrovcu, vrlo dobro zna da je odlukom Ive Sanadera Hrvatska proglašena demokratskom zemljom s visokim standardima poštovanja ljudskih, radničkih i inih prava; nažalost, Korlat na svojoj koži nije osjetio gotovo ništa od blagotvorna hrvatskog zaokreta prema demokraciji.
Za početak priče podsjetit ćemo da nakon što je Hrvatsku u proljeće 1990. godine demokratski izabrana HDZ-ova vlast, Sabor 5. listopada 1990. godine donosi odluku o razrješenju svih predsjednika sudova u Hrvatskoj. Među njima bio je i Korlat, a kako njegov nasljednik nije imenovan – HDZ-ovim pravosudnim kadrovicima Obrovac nije bio na popisu važnih toponima – Korlat postaje v. d. predsjednika suda. Nije zgorega pripomenuti ni da je Korlat došao na čelo obrovačkog suda polovicom studenog 1982. godine. Sud je tada, prisjeća se on, bio u potpunom rasulu, jedan od najgorih u Hrvatskoj. Pod njegovim vodstvom, stvari se iz korijena mijenjaju, faksimil zadarskog Narodnog lista od 12. studenoga 1988. godine potvrđuje da je Korlat dobio nagradu Obrovca i to, kako stoji, zbog toga što “njegovim dolaskom na čelo ove pravosudne ustanove Općinski sud u Obrovcu, u vrlo kratkom vremenu, od najneažurnijeg postaje jedan o ažurnijih sudova u Dalmaciji i SR Hrvatskoj”.

Za prilagođavanje priče hrvatskoj čitateljskoj publici najvažnije je spomenuti da je Korlat po nacionalnosti Srbin, a čitav je rat proveo u Zadru gdje je živio od početka sedamdesetih godina. Izbora, praktički, i nije imao, jer je kao legalist već od 1990. godine nastojao što bolje surađivati s Ministarstvom pravosuđa što dijelu Srba u Obrovcu nije bilo po volji.

Prvi službeni pečat Hrvatske države u Obrovac donosi upravo Dušan Korlat. Službenu zastavu mu nisu htjeli dati u Županijskom sudu u Zadru bojeći se za sigurnost osoblja i imovine u općinskom sudu u Obrovcu.

“Sjećam se, bio sam na godišnjem od 1. srpnja do 3. kolovoza 1991. godine. Kad sam se vratio, rečeno mi je da je krajem srpnja skupina naoružanih ekstremista došla u sud da me objese, jer radim za ustaše. Rekli su i da sud u Obrovcu više ne može raditi kao hrvatski, nego samo kao krajiški. O tome sam izvijestio Benka Velčića, tadašnjeg predsjednika Županijskog suda u Zadru. Nakon toga odlučeno je da svi Hrvati koji su radili u obrovačkom sudu prijeđu u Zadar.”
Na žalost, tada se nije mjesta našlo i za Dušana Korlata. Nije mu to smetalo da cijelo vrijeme tijekom rata brižno njeguje biljke oko zgrade u kojoj je stanovao po čemu su ga posebno u to vrijeme cijenili.
Polovicu naknade koju ne naknadno dobio od Hrvatske države Dušan Korlat je uplatio u humanitarne svrhe u svome Zadru.